Reisu-l -ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, upriličio je prijem za mladog bosanskohercegovačkog pisca Semira Krnjića, autora sedam knjiga, više stotina pjesama i zapaženih publicističkih tekstova. Ovaj susret predstavlja priznanje autoru čiji rad ostavlja dubok trag u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti.
Semir Krnjić rođen je 1997. godine u Travniku. Autor je knjiga: „Želja”, „Još te čekam”, „Ramazanski dnevnik I”, „Ramazanski dnevnik II“ , „Majčine riječi“ , „Babine riječi“ „Ramazanski dnevnik III“. Autor je više stotina pjesama, a dobitnik je i nekoliko nagrada. Više puta je bio učesnik u zajedničkim pjesmama i pripovijetkamam. Dobitnik je priznanja Grada Novog Travnika za dobrinos razvoju kulture. Dopisnik je na nekoliko portala i apsolvenet je na Fakultetu za medije i novinarstvo. Živi u Novom Travniku.
Posebno mjesto u Krnjićevom stvaralaštvu zauzimaju Ramazanski dnevnici I, II i III, koji su već objavljeni i predstavljaju jedinstveno svjedočanstvo o ramazanskim danima tokom pandemije. Kroz tri knjige autor je ostavio zapise o vremenu u kojem su ljudi bili fizički udaljeni, ali duhovno povezani.
Prijem kod reisu-l-uleme bio je prilika da se govori o snazi pisane riječi kao emaneta i svjedoka vremena. Krnjićevi dnevnici prepoznati su kao savremene hronike, koje mnogi porede sa zapisima Mula Mustafe Bašeskije, jer bilježe ne samo događaje i okolnosti, već i unutarnja stanja čovjeka i zajednice.
U svojim zapisima Krnjić je tokom tri ramazana bilježio svakodnevicu pandemije – vrijeme, ljude, mjere, zabrane, broj zaraženih i umrlih – ali iznad svega bol zbog ramazana bez džamije. „Mislim da u duši ima posebno mjesto koje živi i raduje se jedino za ramazan. Kada sreća, radost i ispunjenost ne bi imale ime, ja bih ih ramazanom zvao“, zapisao je autor.
Recenzenti ističu da Krnjićevi Ramazanski dnevnici imaju trajnu vrijednost. Magistar Nermin Čakić navodi da oni „ublažavaju naše čežnje koje se u bol pretvaraju“ i da će ostati svjedočanstvo jednog posebnog vremena, dok prof. dr. Ajdin Huseinspahić naglašava da autor svojim pisanjem poziva na zahvalnost, brigu o duši i svijest o blagodatima koje nam je Uzvišeni podario. Hafiz Kenan Musić ističe da Krnjić „otima od zaborava dane mubarek ramazana“, povezujući čitatelja s Kur’anom, hadisima i temeljnim vrijednostima vjere i domovine.
Sam autor ističe da mu je cilj bio ostaviti pisani amanet budućim generacijama: „Nije rat, nisu poplave, a ljudi nisu zajedno. Svaka kuća bila je svijet za sebe.“ Upravo ta rečenica sažima duh njegovih dnevnika – zapisa o vremenu sabura, tišine i duhovne borbe.
