U današnjem digitalnom društvu, cyber sigurnost predstavlja jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju pojedinci, kompanije i cijele države. S obzirom na brz razvoj tehnologija i sofisticiranost prijetnji u cyber prostoru, važno je razumjeti da zaštita podataka i privatnosti nije samo tehnički, već i društveni i pravni izazov. U Bosni i Hercegovini, kao i širom svijeta, rastuće prijetnje zahtijevaju efikasne strategije zaštite i povećanje svijesti o sigurnosti na internetu.
O tome kako obrazovne institucije, privatni sektor i druge institucije mogu igrati ključnu ulogu u jačanju cyber sigurnosti, te koji su najnoviji izazovi u borbi protiv cyber kriminala, razgovarali smo s prof. dr. Hadžibom Salkićem, osnivačem Start IT centra u Travniku i direktorom firmi poput “CNC Academy” i “Centra za obrazovanje Algebra znanja.”
Kao stručnjak u oblasti mobilnih tehnologija, stalni sudski vještak i organizator konferencija posvećenih cyber kriminalu i forenzici, prof. dr. Salkić dijeli svoje bogato iskustvo i viđenje trenutne situacije u Bosni i Hercegovini i regionu, te predlaže konkretne korake za poboljšanje sigurnosti u digitalnom okruženju.
Razgovarao: Semir Krnjić
Kao osnivač Start IT centra u Travniku i direktor firmi poput “CNC Academy” i “Centar za obrazovanje Algebra znanja”, kako vidite ulogu obrazovanja u jačanju svijesti o cyber sigurnosti?
Kao osnivač Start IT centra u Travniku i direktor obrazovnih institucija poput CNC Academy i Centra za obrazovanje Algebra znanja, duboko vjerujem da obrazovanje igra ključnu ulogu u jačanju svijesti o cyber sigurnosti. Kroz obrazovni proces, mladi i odrasli uče kako koristiti tehnologiju na siguran i odgovoran način, a to podrazumijeva ne samo sticanje tehničkih znanja, nego i razvijanje kulture digitalnog ponašanja. Uvođenje predmeta i radionica iz oblasti cyber sigurnosti već u osnovnim i srednjim školama, kao i uspostavljanje praktičnih laboratorija na fakultetima i specijaliziranim centrima, predstavlja najbolji način da društvo postane otpornije na prijetnje koje dolaze iz cyber prostora.
Kao stalni sudski vještak iz oblasti mobilnih tehnologija, kakve izazove susrećete u praksi kada je riječ o istragama povezanim s cyber kriminalom?
Kao stalni sudski vještak iz oblasti mobilnih tehnologija, suočavam se s nizom izazova u istragama povezanima s cyber kriminalom. Najčešći problemi su složene metode enkripcije i zaštite uređaja koje otežavaju pristup podacima, neusklađenost zakonodavstva s brzim tehnološkim promjenama, spor proces međunarodne pravne pomoći kada su serveri i aplikacije smješteni u inostranstvu, te činjenica da se digitalni tragovi mogu brzo brisati ili mijenjati, zbog čega je brzina reakcije od presudnog značaja.
Društvene mreže su postale sastavni dio našeg svakodnevnog života. Koji su najveći rizici po sigurnost podataka korisnika na platformama poput Facebooka, Instagrama ili TikToka?
Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i TikToka donose velike prednosti u povezivanju ljudi, ali također otvaraju brojne sigurnosne rizike. Najveći među njima su krađa identiteta i zloupotreba profila, phishing napadi i maliciozni linkovi, prekomjerno dijeljenje ličnih podataka, manipulacija kroz deepfake sadržaje te nedovoljno jasne politike privatnosti. Korisnici se mogu zaštititi obraćajući pažnju na sumnjive poruke i linkove, oprezno reagirajući na zahtjeve za lozinkama ili ličnim podacima, prepoznajući gramatičke greške i hitne zahtjeve karakteristične za phishing napade, te redovno prateći obavijesti o neuobičajenim prijavama na račun. Sigurnosne mjere poput dvofaktorske autentifikacije, redovnih promjena lozinki i pažljivog upravljanja privatnošću profila znatno smanjuju rizike.
Kakvu ulogu igraju kompanije koje upravljaju društvenim mrežama u zaštiti podataka svojih korisnika? Smatrate li da rade dovoljno na ovom polju?
Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama imaju ogromnu odgovornost jer čuvaju milijarde korisničkih podataka. Iako posjeduju napredne tehnologije enkripcije i detekcije anomalija, praksa pokazuje da se poslovni interesi, posebno oni vezani za marketing i analizu ponašanja korisnika, često stavljaju ispred privatnosti. Smatram da kompanije ne rade dovoljno na ovom polju i da bi regulatori trebali nametnuti strožiji nadzor i odgovornost. Veliki skandali poput slučaja Cambridge Analytica doveli su do ozbiljnog pada povjerenja korisnika, a jedini način da se to povjerenje povrati jeste kroz veću transparentnost, strožije kazne za zloupotrebe i edukaciju korisnika o tome kako i gdje se njihovi podaci koriste.
Kako umjetna inteligencija i algoritmi na društvenim mrežama utječu na privatnost korisnika? Postoje li specifični rizici povezani s personalizacijom sadržaja?
Umjetna inteligencija i algoritmi koji personaliziraju sadržaje dodatno komplikuju pitanje privatnosti. S jedne strane, korisnicima nude relevantne informacije, dok s druge strane prikupljaju i analiziraju ogromne količine podataka, često bez jasnog pristanka korisnika. To otvara mogućnost skrivenog profiliranja, diskriminacije i manipulacije ponašanjem korisnika.
Kao organizator konferencija iz oblasti cyber kriminala i forenzike, koje su najnovije tehnike koje kriminalci koriste u cyber prostoru, a na šta bi javnost i kompanije trebale obratiti pažnju?
Kao organizator konferencija iz oblasti cyber kriminala i forenzike, svjedočim stalnom usvajanju novih tehnika od strane kriminalaca. Danas su najrašireniji ransomware napadi uz korištenje kripto-valuta, primjena deepfake tehnologije u svrhu ucjene i prevara, trgovina ukradenim podacima putem dark weba, automatizirani phishing napadi koje pokreće umjetna inteligencija, te tzv. supply chain napadi koji koriste legitimne softverske kanale. Javnost i kompanije moraju pratiti ove trendove i investirati u proaktivne sigurnosne mjere.
Koliko su regionalne institucije, poput policijskih agencija u BiH, spremne za borbu protiv cyber kriminala, i gdje vidite prostor za poboljšanje?
Kada je riječ o spremnosti institucija u Bosni i Hercegovini, uključujući policijske agencije, realnost je da su one još uvijek ograničene u tehničkim resursima i stručnom kadru. Potreban je razvoj specijaliziranih cyber jedinica, kontinuirana obuka policijskih i pravosudnih službenika, jačanje međunarodne saradnje te ulaganje u moderne digitalno-forenzičke laboratorije. Također, važno je uspostaviti jasnu zakonsku regulativu koja balansira između zaštite privatnosti građana i potrebe za efikasnim istragama. Svaki oblik nadzora mora biti sudski odobren i podložan strogoj kontroli kako bi se spriječile zloupotrebe.
Koji su ključni koraci koje bi obrazovne institucije u BiH i regionu mogle poduzeti kako bi bolje pripremile mlade za sigurno korištenje digitalnih tehnologija?
Obrazovne institucije u BiH i regionu imaju ključnu ulogu u pripremi mladih za sigurno korištenje digitalnih tehnologija. To se može postići uvođenjem obaveznih predmeta iz oblasti digitalne sigurnosti, razvojem simulacija i praktičnih radionica, uključivanjem roditelja u procese edukacije te povezivanjem s industrijom i međunarodnim projektima.
Kako biste ocijenili trenutno stanje svijesti o cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini u odnosu na druge zemlje u regionu?
Kada uporedimo stanje svijesti o cyber sigurnosti u BiH s drugim zemljama regiona, može se reći da se nalazimo na srednjem nivou. Dok Srbija i Hrvatska imaju razvijenije institucionalne kapacitete i više istraživačkih projekata, u BiH svijest o cyber sigurnosti tek jača. Najveći problem ostaje činjenica da veliki broj građana i dalje cyber sigurnost vidi isključivo kao tehnički problem, a ne kao društveni i pravni izazov. Šta je najvažnija poruka koju biste željeli poslati čitaocima ovog intervjua o sigurnosti podataka i važnosti cyber sigurnosti u današnjem svijetu? Na kraju, najvažnija poruka koju želim poslati jeste da cyber sigurnost nije luksuz nego osnovna potreba u današnjem digitalnom dobu. Svaki korisnik snosi odgovornost za vlastitu sigurnost – kroz edukaciju, zaštitu svojih podataka i prijavljivanje sumnjivih aktivnosti. Samo zajedničkim radom građana, institucija i kompanija moguće je stvoriti sigurniji digitalni prostor.
Kako biste ocijenili trenutno stanje svijesti o cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini u odnosu na druge zemlje u regionu?
Kada uporedimo stanje svijesti o cyber sigurnosti u BiH s drugim zemljama u regionu, može se reći da se nalazimo na srednjem nivou. Dok Srbija i Hrvatska imaju razvijenije institucionalne kapacitete i veći broj istraživačkih projekata, u BiH svijest o cyber sigurnosti tek jača. Najveći problem ostaje činjenica da veliki broj građana još uvijek cyber sigurnost vidi isključivo kao tehnički problem, a ne kao društveni i pravni izazov.
Šta je najvažnija poruka koju biste željeli poslati čitaocima ovog intervjua o sigurnosti podataka i važnosti cyber sigurnosti u današnjem svijetu?
Na kraju, najvažnija poruka koju želim poslati jeste da cyber sigurnost nije luksuz, već osnovna potreba u današnjem digitalnom dobu. Svaki korisnik snosi odgovornost za vlastitu sigurnost – kroz edukaciju, zaštitu svojih podataka i prijavljivanje sumnjivih aktivnosti. Samo zajedničkim radom građana, institucija i kompanija moguće je stvoriti sigurniji digitalni prostor.
